Lenzov zakon

Elektromagnetizam
Elektricitet Magnetizam
Elektrostatika Električni naboj Statički elektricitet Električno polje Provodnik Izolator Triboelektricitet Elektrostatičko pražnjenje Indukcija Coulombov zakon Gaussov zakon Električni fluks / potencijalna energija Električni dipolni moment Električna polarizacija
Magnetostatika Ampèrov zakon Magnetno polje Magnetizacija Magnetni fluks Biot-Savartov zakon Magnetni dipolni moment Gaussov zakon za magnetizam
Elektrodinamika Lorentzova sila Elektromagnetna indukcija Faradayev zakon Lenzov zakon Struja pomaka Maxwellove jednačine Elektromagnetno polje Elektromagnetno zračenje Maxwellov tenzor Poyntingov vektor Liénard–Wiechertov potencijal Jefimenkove jednačine Vrtložne struje Londonove jednačine
Električna mreža Električna struja Električni potencijal Napon Otpor Ohmov zakon Serijska kola Paralelna kola Istosmjerna struja Naizmjenična struja Elektromotorna sila Kapacitet Induktivnost Impedansa Rezonantne šupljine Talasovodi
Kovarijantna formulacija Elektromagnetni tenzor (tenzor napon-energija) Četiri-tok Elektromagnetni četiri-potencijal
Naučnici Ampère Coulomb Faraday Ohm Gauß Heaviside Henry Hertz Lorentz Maxwell Tesla Volta Weber Ørsted
p r u

Lenzov zakon kaže da je smjer električne struje inducirane u provodniku promjenjivim magnetskim poljem takav da se magnetsko polje stvoreno indukovanom strujom suprotstavlja promjenama u početnom magnetskom polju. Ime je dobio po fizičaru Emilu Lenzu, koji ga je formulisao 1834.^[1]

To je kvalitativni zakon koji određuje smjer inducirane struje, ali ne navodi ništa o njenoj veličini. Lenzov zakon predviđa smjer mnogih efekata u elektromagnetizmu, kao što je smjer napona induciranog u induktoru ili žičanoj petlji promjenjivom strujom, ili sila otpora vrtložnih struja koja djeluje na pokretne objekte u magnetskom polju.

Lenzov zakon se može smatrati analognim Newtonovom trećem zakonu u klasičnoj mehanici^[2][3] i Le Chatelierovom principu u hemiji.^[4]

1. ^ Lenz, E. (1834), "Ueber die Bestimmung der Richtung der durch elektodynamische Vertheilung erregten galvanischen Ströme", Annalen der Physik und Chemie, 107 (31), pp. 483–494. A partial translation of the paper is available in Magie, W. M. (1963), A Source Book in Physics, Harvard: Cambridge MA, pp. 511–513.
2. ^ Schmitt, Ron. Electromagnetics explained. 2002. Retrieved 16 July 2010.
3. ^ Waygood, Adrian (2013). An Introduction to Electrical Science. Taylor & Francis. ISBN 9781135071134.
4. ^ Thomsen, Volker B.E. (2000). "LeChâtelier's Principle in the Sciences". J. Chem. Educ. 77 (2): 173. Bibcode:2000JChEd..77..173T. doi:10.1021/ed077p173.